Jeste li ikada razmišljali o tome kako glazba koju slušate utječe na Vas? Mijenja li ono što slušate Vaše raspoloženje? Kada Ste tužni – odgovara li Vam više tužna glazba koja je slična Vašem raspoloženju ili pak posežete za veselijim taktovima ne bi li se oraspoložili? A što je s količinom glazbe koju slušate – znate li koliko vremena dnevno provodite sa slušalicama u ušima?
Glazba je moćan medij. Možda i mnogo moćniji nego što to shvaćamo. Ona nas u trenutku može vratiti na neka mjesta iz prošlosti za koja smo mislili da smo ih zaboravili. Zapravo, po mnogo čemu, glazba koju slušamo slična je mirisima koje poznajemo jer nas vodi u neke nove svjetove ili vraća u one stare na koje smo u žurbi svakodnevice zaboravili. Također, sigurno Ste primijetili da ukoliko hodate ulicom i slušate glazbu bržih ritmova, Vaš se hod sinkronizira te Ste i Vi brži nego što biste bili da slušate nekakvu baladu. Kada govorimo o filmovima i određenim situacijama u njima, redatelji vrlo vješto koriste glazbu umjesto riječi kako bi dočarali ton i osjećaje – ponekada je to i problematično, ali više o tome pročitajte u našem članku „Služe li se filmovi glazbom kako bi iskrivili osjećaje gledatelja?“.
1989. godine Američko medicinsko društvo donosi podatak da prosječan učenik srednje škole u SAD-u u tjedan dana presluša više od 30 sati pop-glazbe. 1993. 98,5% tinejdžera u SAD-u izjavilo je da sluša glazbu, od čega je 70% učenika reklo da je sluša dok uči. Takav stupanj izloženosti glazbe u životima adolescenata dovodi nas do zaključka da je ona itekako bitan dio njihovih života. Ali ne uživaju u glazbi samo mladi; u SAD-u 75% starijih građana sluša glazbu barem jedan sat svakoga dana – preferiraju klasičnu glazbu, popularne melodije iz raznih predstava i filmova i country-glazbu.
Ljudi u glazbi aktivno sudjeluju. 1993. u SAD-u je 62 milijuna ljudi reklo da se bave pjevanjem ili sviraju neki glazbeni instrument. Mnoga djeca počela su ići na satove sviranja. Odluka da započnu svirati bila je uglavnom njihova, ali na njih su također utjecali učitelji i roditelji. Otprilike polovina djece koja svira neki instrument ima člana obitelji ili prijatelja koji se bavi glazbom. Djeca su najčešće svirala frulu, elektroničku klavijaturu i klavir. Kada se govori o odraslima koji se bave sviranjem – klavir je bio najčešći odabir.
Iz svega navedenog može se zaključiti kako je glazba postala neizostavan dio naših života kamo god otišli i što god radili. S pojavom novih tehnologija i aplikacija za preslušavanje različitih vrsta glazbe otvaraju se nova tržišta za potencijalne izvođače što svakako veseli budući da je zahvaljujući tomu danas mnogo lakše upustiti se u slijeđenje svojih glazbenih snova.
